Najopasnije iransko oružje nije ni dron, ni projektil, ni mina

Ovaj tjesnac, koji povezuje Perzijski i Omanski zaliv, predstavlja glavnu rutu za izvoz nafte i plina iz zemalja Zaljeva. Kroz njega prolazi oko 20 posto svjetske nafte, što ga čini jednim od najvažnijih energetskih „uskih grla“ na planeti. Iran to vrlo dobro zna i godinama otvoreno poručuje da može zatvoriti ovaj prolaz. Još 2018. godine komandant Revolucionarne garde upozorio je da će tjesnac biti „otvoren za sve ili ni za koga“.

Geografija kao neprobojni štit

Hormoški tjesnac je na najužem dijelu širok svega oko 34 kilometra, dok je plovni koridor za tankere još uži – svega nekoliko kilometara u svakom smjeru. Plitko more, brojni zaljevi i razuđena obala omogućavaju efikasno postavljanje mina i izvođenje brzih napada čamcima, dronovima ili raketama s kopna. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da je ovaj tjesnac opasniji od bilo kojeg pojedinačnog oružja u iranskom arsenalu.

Dodatnu prednost Iranu daju otoci u tjesnacu i oko njega, poput Kešma i Harga, na kojima se nalaze vojne baze i skladišta. Prema zapadnim analizama, na otoku Kešm izgrađena je mreža podzemnih tunela, takozvani „grad raketa“, iz kojeg se mogu brzo pokrenuti napadi na brodove u prolazu.

Globalne posljedice zatvaranja tjesnaca

Potpuno zatvaranje Hormoškog tjesnaca imalo bi trenutne i razorne posljedice po cijeli svijet. Cijene nafte i plina bi naglo skočile, što bi se direktno prelilo na troškove hrane i drugih osnovnih proizvoda. Čak i kratkotrajni prekid saobraćaja mogao bi poremetiti globalna tržišta, dok bi eventualno postavljene mine mogle sedmicama blokirati prolaz.

Iako se razmatraju vojni konvoji za zaštitu tankera, takve operacije nose veliki rizik:

• Lake mete: U uskom prostoru, brodovi bi bili laka meta za kombinovane napade iz zraka, s mora i s kopna.
• Pravni aspekt: Brodovi pod vojnom pratnjom mogu se smatrati legitimnim vojnim ciljevima, što dodatno usložnjava situaciju.

Rat po drugačijim pravilima

Iako Sjedinjene Američke Države imaju ogromnu vojnu nadmoć, Iran ne vodi klasičan rat. Njegova strategija oslanja se na iscrpljivanje protivnika i maksimalno korištenje geografskih prednosti. U takvom sukobu, Hormoški tjesnac postaje moćnije sredstvo od bilo koje rakete, jer može utjecati ne samo na tok rata, već i na cjelokupnu globalnu ekonomiju.

Zato mnogi analitičari upozoravaju: ako se borbe dodatno rasplamsaju, upravo bi ovaj uski morski prolaz mogao postati najopasnija tačka na svijetu.